Digitalna Hrvatska 2030.

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) održala je treću godinu za redom konferenciju „Digitalna Hrvatska 2030.“ kako bi potaknula raspravu o budućnosti digitalizacije u Hrvatskoj. Digitalizacija poslovanja značajno je ubrzana uslijed globalne pandemije, a ta tema, kao i utjecaj globalnih trendova i politika na digitalizaciju Hrvatske bile su u fokusu rasprava na konferenciji. Digitalizacija posljednjih godina zauzima središnje mjesto u kreiranju javnih politika u Europskoj uniji i taj trend nastavit će se snažno i u vremenu pred nama. 

Konferencija se sastojala od dvije panel rasprave. Na prvoj panel raspravi o primjeni digitalizacije s naglaskom na digitalizaciju gospodarstva nakon pandemije sudjelovali su Bernard Gršić, državni tajnik, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva; Mišo Predojević, rukovoditelj Službe za poslovna rješenja i sustave, Coca-Cola HBC Hrvatska; Jurica Toth, dr. med., menadžer zadužen za odnose sa državnim institucijama, Medtronic Adriatic i Tanja Kuzman, SEE Digital Startup & Innovation Senior Manager, PwC a uvodni govor održao je Burak Kircali, Principal Business Solutions Manager, Business Value, SAS EMEA.

Sudionici rasprave su se složili da digitalna transformacija zahtjeva velike promjene u načinu razmišljanja, ali da primjenom digitalnih tehnologija poduzeća ostvaruju brže i bolje rezultate na tržištu kao i veću dodanu vrijednost. Pritisak pandemije je ubrzao promjene vezane za digitalizaciju poslovanja, te se uvidjela potreba za digitalizacijom ali i prepoznali benefiti koje ona donosi. Digitalizacija generira ogromnu količinu podataka koje je potrebno umrežiti kako bi se uz primjenu kvalitetne analitike mogle razvijati strategije zasnovane na podacima koje će doprinijeti stvaranju boljeg i kvalitetnijeg digitalnog društva u Hrvatskoj, za što su dostupna i sredstva EU. Ulaganja u inovativne kompanije i start-upove u Hrvatskoj su 10 puta manja od ulaganja u zemljama koje prednjače u ovim investicijama, stoga je potrebno napraviti iskorak i ubrzati procese digitalizacije ali i kreirati inovativne modele obrazovanja.

Na drugoj panel raspravi, prije koje je uvodni govor održao Ratko Mutavdžić, CEE Regional Technology Officer, Microsoft, sudionici su raspravljali o utjecaju europskog digitalnog okvira na Hrvatsku. Ognian Zlatev, Head of Representation in Croatia, EU Commission; Stephen C. Anderson, Acting Deputy Assistant Secretary For International Communications And Information Policy, Bureau Of Economic And Business Affairs, US Department of State; Eva Ivančić, Public Policy Manager CEE, Facebook i Tomislav Vračić, Senior Account Technology Strategist, Microsoft zaključili su da je transatlantski protok podataka između EU i SAD-a najveći na svijetu s procijenjenom vrijednosti od 1,3 bilijuna američkih dolara godišnje. Stoga bi EU i SAD trebali intenzivirati suradnju i dogovoriti se o načinima uklanjanja pravne nesigurnosti vezane uz transfer podataka i omogućiti redovno i pravno izvjesno poslovanje tvrtkama. Globalne tvrtke imaju globalne korisnike i prikladan sporazum koji omogućuje međunarodne protoke podataka istovremeno štiteći privatnost preduvjet je za snažno partnerstvo između EU i SAD-a.

Dodali su da Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima stvaraju sigurniji i otvoreniji digitalni prostor i osiguravaju korisnicima siguran pristup Internetu, a tvrtkama priliku da se natječu i na mreži i izvan nje. Oni omogućuju slobodan protok informacija, štite slobodu izražavanja i intelektualno vlasništvo te sprječavaju rast ilegalnih sadržaja.

Konferencija koja je održana on-line je okupila više od 120 predstavnika javnih institucija i privatnog sektora.