Konferencija „Reforma za financijsku održivost zdravstvenog sustava“
Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 stvorila je veliki pritisak na sve zdravstvene sustave kako u Europi, tako i Hrvatskoj te je dodatno naglasila strukturne probleme hrvatskoga zdravstva. Stvaranje financijski održivog i učinkovitog zdravstvenog sustava bila je tema virtualne konferencije Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Cilj konferencije je bio otvoriti dijalog i potaknuti razmjenu mišljenja ključnih dionika o financijskoj održivosti i učinkovitosti zdravstvenog sustava, ključnim izazovima i prijedlozima za unaprjeđenje trenutačnog stanja.
Uvodni govor je održao državni tajnik Ministarstva zdravstva izv. prof. dr.sc. Silvio Bašić, dr.med. koji je istaknuo „Iako se zdravstveni sustav u protekloj godini našao pod velikim pritiskom uslijed pandemije Covid-19 bolesti, pokazali smo i dokazali dobru organizaciju sustava te svu snagu struke i medicinskog kadra. Usudio bih se reći da je pandemija bila svojevrsni test koji je zdravstveni sustav uspješno prošao. Pri tome volio bih naglasiti zasluge zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika u sustavu, kao i odgovornog ponašanja građana.“
Na panel raspravi koja je uslijedila uz državnog tajnika Silvia Bašića sudjelovali su Rina Musić, direktorica Merck Sharp & Dohme-a, Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, Jasminko Herceg, predsjednik Uprave Medika i doc. dr. sc. Ana Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji su se složili da je bitno mjerenje učinaka ishoda liječenja, razmišljanje o izvorima financiranja i fiskalnoj održivosti u zdravstvu ali i sveobuhvatna reforma zdravstvenog sustava koja bi utjecala i na rashodovnu stranu sustava.
Rina Musić, direktorica, Merck Sharp & Dohme je naglasila kako za dugoročnu održivost zdravstvenog sustava je nužno uspostaviti sustavno i kontinuirano praćenje ishoda liječenja. Upravo zbog značajno boljih ishoda liječenja koje nose (bolja kvaliteta života naših bolesnika, što raniji povratak radnim aktivnostima te produljenje očekivanog životnog vijeka), inovativni lijekovi trebaju se promatrati kao investicija u zdravlje i ekonomsku održivost, a ne samo kao trošak za zdravstveni sustav.
„Potrošnja na zdravstvo u RH je značajno niža kao udio u BDP-u u odnosu na ostale EU zemlje. Stoga za dugoročno održiv zdravstveni sustav moramo unaprijediti izvore financiranja jer je očekivano da će radi starenja stanovništva, dolaska novih tehnologija i terapijskih rješenja ukupni troškovi i dalje rasti što je trend i u drugim zemljama. Potrebno je raditi na boljem mjerenju stvarnih učinaka te boljem upravljanju i većoj efikasnosti sustava s ciljem većeg zadovoljstva korisnika. Što prije treba normalizirati rad zdravstvenog sustava jer za biti zdrav nije dovoljno nemati COVID-19.“ rekao je Mihael Furjan, predsjednik Uprave, Pliva Hrvatska.
„Trenutni dug zdravstvenih ustanova prema veledrogerijama se kreće na nivou 6 milijardi kuna i time je došlo do točke pucanja njegove daljnje održivosti. Daljnjim produbljivanjem duga možemo očekivati otežanu opskrbu zdravstvenih ustanova i pacijenata određenim skupinama lijekova, a u nekim slučajevima i potpunu obustavu opskrbe. Sve zemlje EU suočene su sa povećanjem potrošnje za zdravstveni sustav iz godine u godinu i svima je ta potrošnja veliki uteg u javnim financijama. No, isto tako gotovo sve zemlje EU izdvajaju osjetno više za zdravstveni sustav po glavi stanovnika u odnosu na RH, a rokovi plaćanja su različiti, ali uglavnom osjetno niži nego kod nas.“ naglasio je Jasminko Herceg, predsjednik Uprave Medike.
Ana Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci je dodala kako razina izdvajanja za zdravstvo u Hrvatskoj je značajno niža nego što je prosjek EU. U isto vrijeme, zdravstveni sustav želi pacijentima omogućiti pristup skupoj tehnologiji i lijekovima – istima kakvima pristup imaju i druge zemlje u EU. U budućnosti će troškovi zdravstva samo rasti, uzrokovani porastom broja kroničnih bolesnika, starenjem stanovništva, daljnjim razvojem (skupe) medicinske tehnologije. Dodala je kako je vrijeme za ozbiljne razgovore o fiskalnoj održivosti sustava financiranja zdravstva (odnosno o ukupnim i multidimenzionalnim posljedicama rasta troškova zdravstva na druge sektore, kao i o inovacijama u modelima financiranja zdravstva u Hrvatskoj), te da je potreban jedan sasvim novi fokus na ekonomsku održivost odnosno pitanje koju “vrijednost za novac” sada ostvarujemo ulaganjem u zdravstvo te kako u budućnosti novac racionalnije ulagati kako bi ostvarili bolje ishode liječenja nego do sada.
Pridružite se vodećoj međunarodnoj poslovnoj zajednici u Hrvatskoj.
Od 1998. godine AmCham Hrvatska predstavlja poslovne interese američkih, međunarodnih i hrvatskih poduzeća. S 326 članova, koji zapošljavaju više od 95.000 osoba, glas smo međunarodnih poduzeća u Hrvatskoj. Prvi smo izbor međunarodnih poduzeća u zagovaranju javnih politika.
