AmCham konferencija „Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive“

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham Hrvatska) organizirala je 23. svibnja konferenciju „Održivi porezni sustav - politika, praksa i perspektive“ na kojoj je ministar financija Marko Primorac istaknuo: „Politika oporezivanja ključna je za ciljeve održivog razvoja jer se s pomoću nje određuje gospodarsko okruženje u kojem se odvijaju ulaganja, zapošljavanje i inovacije. Porezna politika ima važnu ulogu za jačanje socijalne sigurnosti i pomoći socijalno najugroženijim skupinama kao i rasterećenju gospodarstva i podizanju njegove konkurentnosti. Ističem da se porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su građani i gospodarstvo suočeni provodi sustavno, a kako bi se osiguralo konkurentno, održivo i produktivno gospodarstvo.“

AmCham se godinama bavi pitanjima porezne politike te je do sada izdao 16 preporuka na temu unaprjeđenje poreznog sustava.„AmCham i u ovom krugu porezne reforme očekuje daljnje rasterećenje plaća koje će dovesti do veće kupovne moći građana u uvjetima inflacije. Međutim, porezna politika bi trebala i dalje biti usmjerena na porezno rasterećenje poslovanja kako bi se omogućilo dodatno ulaganje u inovacije, rast i razvoj te zadržavanje radne snage u Hrvatskoj“, rekla je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Hrvatska otvarajući konferenciju.

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj i ove je godine objavila stajalište „Preporuke za reformu poreznog sustava u 2023. godini“ koje su na događanju predstavili Hrvoje Jelić, partner, PwC Hrvatska (Porezna politika u Hrvatskoj – pogled iz prakse), Petra Megla, Associate Partner, KPMG Hrvatska (Kako privući ljudski kapital – tehnološki napredak i konkurentnost) i Krešimir Lipovšćak, partner, Crowe Hrvatska (Dodatne prilike za zadržavanje zaposlenika).

Stajalište predlaže niz preporuka za daljnje porezno rasterećenje usmjereno na još snažnije privlačenje ulaganja i veću konkurentnost hrvatskih poslodavaca kod privlačenja i zadržavanja radne snage. Fokus preporuka je na:

• povećanju neoporezivog osobnog odbitka na 650 Eur,
• smanjenju poreznog tereta na plaće (smanjenje porezne stope od 20% na 10% poreza na dohodak i porezne stope od 30% na 25%), 
• smanjenju obveznih doprinosa (primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice pri obračunu doprinosa za zdravstveno osiguranje) te 
• implementaciju opcijskih planova i u društvima s ograničenom odgovornošću ('d.o.o.') uz smanjenje porezne stope sa 20% na 10% te da se vrijednost primitaka iz opcijskih planova smatra bruto primitkom, kako bi se izbjeglo potenciranje efektivne porezne stope.

Tijekom izlaganja ministar Primorac je potvrdio uvođenje opcijskih planova za društva s ograničenom odgovornošću. To znači da će vlasnici takvih društava svojim ključnim zaposlenicima moći dati udjele u poduzeću i time ih dodatno nagraditi i zadržati. Ovo je velik iskorak za hrvatsku poslovnu zajednicu, a posebno za IT industriju i start-upove kojima je ovakav način zadržavanja zaposlenika posebno bitan.

S AmCham-ovim preporukama složili su se i sudionici panel rasprave na kojoj su sudjelovali Tajana Barbić, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb; Stanko Kršlović, član Uprave, Philip Morris Zagreb i Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave Poslovne inteligencije. Na panel raspravi bilo je, među ostalim, riječi i o odnosu porezne politike i gospodarskog razvoja i konkurentnosti, ulozi porezne politike u zadržavanju ljudskog kapitala, poticaju tehnološkog razvoja te digitalnoj i zelenoj transformaciji.

Sudionici panel rasprave složili su se da je, uz poticajnu poreznu politiku, za razvoj gospodarstva potrebno provesti daljnje reforme posebice one u pravosuđu i obrazovanju.

„Osvrćući se na ulogu porezne politike u poticanju inovacija i održivog razvoja industrija, Stanko Kršlović, član Uprave Philip Morris Zagreb, izjavio je kako porezna politika može odigrati značajnu ulogu u društvenom napretku jer može usmjeravati na određena ponašanja i slijedom toga poticati inovacije i investicije, a sve za buduću dobrobit društva. Tako na primjer u duhanskoj industriji, koja je u procesu transformacije ka manje štetnim proizvodima, pozitivan doprinos porezne politike u diferencijaciji manje štetnih proizvoda u odnosu na one više štetne u svakom slučaju može doprinijeti društvenom boljitku.“