Američka gospodarska komora u Hrvatskoj objavila je Prijedloge za određivanje strateških smjernica Višegodišnjeg financijskog okvira za digitalizaciju Hrvatske. Prijedlozi AmCham-a su fokusirani na digitalizaciju kao način za poticanje oporavka, konkurentnosti i rasta hrvatskog gospodarstva.

Na sastanku s ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom prezentirana su četiri ključna elementa koji su njen sastavni dio, a uključuju povezivost, digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora (modernizacija poslovanja privatnog i javnog sektora vođena konkretnim projektima automatizacije i digitalizacije), razvoj digitalnih vještina (digitalno osviješteni i pismeni građani) te infrastrukturu (data centri, IoT).

Uz izvršnu direktoricu AmCham-a Andrea Doko Jelušić na sastanku s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja sudjelovali su i Ruža Tomić Fontana, predsjednica Vijeća upravitelja AmCham-a (Coca-Cola HBC Hrvatska), Tomislav Dominković, član AmCham-ovog Odbora za digitalnu ekonomiju (Visoko učilište ALGEBRA), te Dražen Malbašić, voditelj politika, AmCham.

U fokusu sastanka s ministrom Fuchsom bile su digitalne vještine. „Ključan faktor u ostvarivanju potencijala digitalizacije leži u digitalnim vještinama, odnosno bez digitalno osviještenih i pismenih građana utjecaj digitalizacija pojedinih sfera društva daleko je umanjen. Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) koji se provodi na razini Europske unije, Hrvatska je na 13. mjestu, odnosno malo ispod prosjeka EU. Međutim za relativno malu zemlju kao što je Hrvatska, kvaliteta ljudskog potencijala je izrazito važna jer svoju konkurentnost ne može tražiti u veličini populacije.“ istaknula je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham-a.

AmCham smatra da je u okviru razvoja digitalnih vještina potrebno:
• Proširiti obrazovanje nezaposlenih ugovaranjem sveobuhvatnih programa stjecanja digitalnih zvanja (pr. razvoj softvera, dizajn sučelja, IT infrastruktura, administracija sustava, digitalni marketing, upravljanje prodajom i kupcima na digitalnim platformama i sl.), ali i zaposlenih koji su spremni promijeniti karijeru i steći neko od digitalnih zvanja.
• Razvijati opće digitalne kompetencije starijeg stanovništva s posebnim naglaskom na socijalno i društveno ugroženije skupine (npr. iz ruralnih i slabo naseljenih područja, slabijeg socio-ekonomskog statusa i sl.)
• Razvijati digitalne kompetencije nastavnika na naprednoj razini, naročito iz STEM područja te opće digitalne kompetencije javnih i državnih službenika;
• Razvijati digitalne kompetencije mladih, dobna skupina 18-29, za rad u digitalnom poslovnom okruženju.
• Dodatno potaknuti jačanje kompetencija tvrtki za korištenje umjetne inteligencije (AI), kibernetičke sigurnosti (Cybersecurity), napredne analitike (Data Science) i upravljanja digitalnom prilagodbom (Digital Transformation), kroz ciljane grantove za privatni sektor;
• Pripremiti sustav vrijednosnih vouchera za potrebe gospodarstva u cilju digitalnog osposobljavanja zaposlenika na radnom mjestu.

Predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja su naglasili kako će kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti podržati projekte vezane za digitalizaciju visokog obrazovanja što uključuje ulaganje u opremu i ljudske potencijale kako bi se postigla viša razina digitalnih vještina i pismenosti građana ali i ujednačena dostupnost prilika za stjecanje takvih vještina na razini države.