„Dok se zdravstveni sustavi u Europi i zdravstvena industrija još uvijek suočavaju s posljedicama COVID-19 pandemije, sustigli su ih i novi izazovi. Između ostalog, dolazi i do sve većih zahtjeva pacijenata za poboljšanom kvalitetom skrbi, potrebe ubrzanja usvajanja novih tehnologija i digitalizacije. Sve to stvara pritisak da se zdravstveni sustavi strukturno i tehnološki transformiraju. Iako se Hrvatska može pohvaliti primjerima upotrebe tehnologije za stvaranje zdravstva za budućnost, te po stručnosti i znanju ne zaostaje za drugim zemljama svijeta, kao da se još uvijek radi o iznimkama, a ne pravilu. Dok je fokus drugih zemalja na implementaciji umjetne inteligencije, robotike i naprednih tehnoloških rješenja u zdravstvo, Hrvatskoj je u fokusu još uvijek sanacija i reforma zdravstva,“ izjavila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore na današnjoj konferenciji „Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike“.

Rezultati istraživanja dinamike zdravstvenih sustava centralno-istočne Europe koju je proveo the Economist Impact, ukazuju na ključnu ulogu reforme financiranja zdravstvenog sustava, većeg ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, prevenciju i dugotrajnu skrb, strateškog planiranja razvoja ljudskih potencijala, bržeg usvajanja inovativnih tehnologija i stvaranja preduvjeta za digitalnu transformaciju sustava kako bi se poboljšala kvaliteta zdravstvene skrbi i osigurali bolji zdravstveni ishodi populacije.

Trendovi koji se primjećuju u 2023. godini su porast troškova proizvodnje, porast potražnje i nestašice lijekova, te promjene u regulativi. 67% lijekova u Hrvatskoj su generički lijekovi koji u isto vrijeme predstavljaju samo 4% troška zdravstvenog sustava. Kroz ovaj najuređeniji dio sustava ostvareno je 200 milijuna kuna uštede u posljednje dvije godine jer je prosječna cijena kutije generičkog lijeka ispod 5 EUR. Sudionici konferencije su naglasili da je nužno zaustaviti daljnje snižavanje cijena lijekova i ugraditi mehanizam indeksacije u propise jer, bez da se cijene proporcionalno prilagode u odnosu na porast ulaznih troškova, opskrba lijekovima će biti ugrožena.

Globalno farmaceutsko tržište doseglo je 1,25 trilijuna dolara u 2022. i vidimo da će proračunska ograničenja i mjere ograničavanja troškova oblikovati tržište u 2023. Kako se globalno pomičemo prema eri personalizirane medicine, potreba za implementacijom sustava naknade temeljenog na ishodu/personaliziranog sustava raste i ključni element koji nedostaje je sposobnost ispravnog praćenja ishoda pacijenata – to se mora postići digitalizacijom zdravstvene skrbi. S pravom digitalnom zdravstvenom strategijom, integriranim sustavima i novim kompetencijama otključat ćemo učinkovitija zdravstvena rješenja za stanovništvo.

Na konferenciji se još jednom moglo čuti kako je procijenjena učestalost karcinoma u Hrvatskoj blizu prosjeka EU, ali bilježimo drugu najveću smrtnost od karcinoma među zemljama EU. U isto vrijeme, izdaci za zdravstvo kao postotak BDP-a u Hrvatskoj su niži nego u drugim državama članicama EU - 7,8 % (u odnosu na 10,9 % u EU). Poboljšanje liječenja karcinoma kroz implementaciju personaliziranog pristupa za svakog metastatskog pacijenta u Hrvatskoj je svakako jedno od rješenja. Uspostava hrvatske onkološke baze podataka jedan je od ključnih dijelova koji će omogućiti smislene uvide u podatke o zdravstvenoj skrbi osmišljene za poboljšanje skrbi za pacijente kako je opisano u hrvatskom Planu kontrole raka i EU planu u borbi protiv raka.

„Iako je zdravstvo primarno u nadležnosti država članica, EU može i mora napraviti veliki iskorak u tom području u narednom razdoblju. Trenutno postoje velike razlike između razvijenosti zdravstvenih sustava država, pogotovo onih zapadnih i istočnih, a ako se u pandemiji dogodilo nešto dobro, to je promjena stava EU prema zajedničkom pristupu zdravstvu. U skladu s tim, u Europskom parlamentu sam osobito posvećen pitanjima jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, javne nabave skupih i inovativnih lijekova protiv raka i rijetkih bolesti, dostupnosti zdravstvenih podataka, lakšeg pristupa liječenju u inozemstvu te povećanja financiranja zdravstvene infrastrukture i dodatnog ulaganja u zdravstvenu radnu snagu,“ dodao je Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.