Budućnost zdravstva

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj organizirala je konferenciju „Budućnost zdravstva“ koja je za cilj imala razmijeniti mišljenja i najbolje prakse o načinima na koji stvoriti uključiv, održiv i otporan zdravstveni sustav usmjeren na pacijente te iskustva nakon pandemije koronavirusa.

Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 stvorila je veliki pritisak na zdravstvene sustave čime su još više došli do izražaja izazovi s kojima se suočavaju te pokazala još veću potrebu za strukturnom i tehnološkom transformacijom. Zdravstvena industrija suočava se s rastućim troškovima i zahtjevima za poboljšanom kvalitetom skrbi.

Izazovi zdravstvenih sustava nakon pandemije COVID-19, stvaranje financijski održivog i otpornog zdravstvenog sustava, digitalna transformacija zdravstvenih sustava te stvaranje zdravstva za budućnost, samo su neke od tema o kojima je bilo riječi.

„Financijski gledano, troškove zdravstvenog sustava brojimo u milijardama kuna, stoga je nužan zaokret kroz predstojeće reformske mjere kojima, osim organizacijskog, kadrovskog i financijskog jačanja zdravstvenog sustava, vraćamo prevenciju u fokus zdravstvene zaštite naših građana jer ono što ima još veću vrijednost i ne iskazuje se brojkama jest - upravo zdravlje naših građana, sačuvani životi i poboljšanje kvalitete življenja”, istaknula je u uvodnom govoru Vera Katalinić - Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva Vilija Beroša dodajući kako se čine dodatni iskoraci u pokretanju ciljanih sistematskih pregleda po dobnim skupinama kao i smanjivanju listi čekanja objedinjavanjem informatičkih sustava.

Jedna od tema konferencije bila je i upotreba umjetne inteligencije u zdravstvu o kojoj je govorio Vladimir Bonevski, Country Commercial Lead, IQVIA. U svojoj prezentaciji naglasio je kako starenje populacije i produljenje prosječne životne dobi stvara veliki pritisak na zdravstvene sustave koji se moraju digitalno transformirati kako bi se mogli nositi s takvim izazovima. „Jedna od ključnih komponenata digitalnog zdravstvenog sustava je primjena umjetne inteligencije. Uska povezanost IQVIA-e s klinikom omogućila je da uđemo duboko u područje primjene umjetne inteligencije u medicini. Do sada smo u IQVIA-i razvili preko 100 AI algoritama  koji su već našli svoju kliničku primjenu.“ rekao je Bonevski.

Predstavljajući preliminarne rezultate Economist studije o dinamici zdravstvenih sustava u SIE s naglaskom na Hrvatsku, Jelka Drašković, direktorica ključnih tržišta Europe i Kanade,  MSD je rekla “Dugogodišnje manje ulaganje u zdravstvo u zemljama središnje i istočne Europe u odnosu na gospodarski razvijenije zapadne zemlje dovelo je do značajnih razlika koje su danas vidljive u zdravstvenim ishodima i kvaliteti zdravstvene skrbi. Preliminarni rezultati istraživanja ukazuju na ključnu ulogu reforme financiranja zdravstvenog sustava, većeg ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, strateškog planiranja razvoja ljudskih potencijala i alokacije resursa temeljem procjene kliničke i troškovne učinkovitosti zdravstvenih tehnologija u adresiranju ovih razlika.” 

Na panel raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih prezentacija, sudjelovali su prim. Vera Katalinić - Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva; prof.dr.sc. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja za informacijske tehnologije, HZZO i dr.sc. Ana Gongola, članica Uprave Sandoz-a koji su, među ostalim, razgovarali o strukturnim izazovima zdravstvenih sustava nakon COVID-19; primjerima tehnološke transformacije zdravstvenog sustava; inovativnosti i transformaciji pružanja njege pacijentima te digitalizaciji zdravstvene skrbi.

Ana Gongola, članica Uprave Sandoz-a je istaknula kako je generička farmaceutska industrija optimalno rješenje i za pacijenta i za sustav, ali i za društvo u cjelini. Kroz kontinuirana dugoročna ulaganja u najkvalitetniju modernu terapiju uz pristupačnu cijenu, ulaganja u EU proizvodnju te podizanje razine zdravstvene pismenosti, generička industrija osigurava održivu budućnost zdravstva i bolju dostupnost skrbi za pacijenta.

Iako se Hrvatska može pohvaliti primjerima upotrebe tehnologije za stvaranje zdravstva za budućnost, te po stručnosti i znanju ne zaostaje za drugim zemljama svijeta, kao da se još uvijek radi o iznimkama, a ne pravilu. Dok je fokus drugih zemalja na implementaciji umjetne inteligencije i naprednih tehnoloških rješenja u zdravstvo, Hrvatskoj je u fokusu još uvijek sanacija zdravstva.

„Postojeći sustav financiranja zdravstva je neodrživ. Pokazatelj tome su kontinuirane sanacije. Na mjesečnoj bazi stvara se preko 250 mil kuna novog duga. Bez većih izdvajanja za zdravstvo, primarno iz proračuna, problem gomilanja dugova neće se riješiti. S druge strane veća izdvajanja trebaju pratiti bolji ishodi liječenja i bolja kvaliteta zdravstvene zaštite“, dodao je Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja za informacijske tehnologije, HZZO je naglasila kako hrvatski zdravstveni sustav posljednja dva desetljeća ulaže i radi na digitalizaciji kako bi olakšao i osuvremenio pružanje, ali i korištenje svojih usluga. Skrb o zdravlju ljudi obiluje izazovima, stoga u našem radu na optimizaciji zdravstvenog sustava mi stručnjaci uz pomoć najnovijih tehnologija, svakodnevno pratimo uhodane procese, nalazimo nova napredna digitalna rješenja koja nam omogućuju da kontinuirano implementiramo nove funkcionalnosti.