Javna nabava - uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude

Dana 19. rujna 2017. AmCham je organizirao poslovni doručak “Javna nabava –  primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude“. 

Novi Zakon o javnoj nabavi stupio je na snagu 1. siječnja 2017. godine. Zakonom je propisana obvezna primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude od 1. srpnja 2017. 

U pozdravnom govoru, gđa Doko Jelušić istaknula je kako se u postupcima javne nabave ostvaruje oko 20% bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije (EU) te se javna nabava često smatra jednim od najučinkovitijih tržišnih instrumenata za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta u Europi.

U glavnom govoru, gđa Mikuš Žigman dodala je kako se u slučaju Hrvatske u postupcima javne nabave ostvaruje oko 13% bruto domaćeg proizvoda (BDP), za 2016. radilo se o iznosu od 45 milijardi kuna. Kod izmjena Zakona o javnoj nabavi (ZJN 2016) najveće izmjene su se odnosile na usklađivanje s EU Direktivom o javnoj nabavi te se pokušalo ispraviti neke nedostatke koji su se pokazali kroz praksu primjenom prethodnog zakona. Tri najveće značajke novog zakona uključuju prvenstveno ekonomski najpovoljniju ponudu kao jedini kriterij za odabir u procesima javne nabave, zatim napori kod postizanja veće učinkovitosti kroz automatizaciju i povezivanje sustava kako bi se proces pojednostavio za naručitelje i ponuditelje te naposljetku prethodno savjetovanje (za otvorene i ograničene nabave) u svrhu što učinkovitije pripreme dokumentacije od strane ponuditelja. Cilj je postići najbolju vrijednost za kupljeno. Uspjeh u primjeni ekonomski najpovoljnije ponude ovisi o svim uključenim dionicima, pored naručitelja i ponuditelja, i o Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kao zakonodavcu te Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave kod rješavanja žalbi u postupcima javne nabave. 

Gosp. Matešić osvrnuo se na osam mjeseci primjene ZJN 2016. Od zaprimljenih 678 žalbenih postupaka njih 291 odnosi se na žalbe prema ZJN 2016. Broj žalbi koje se odnose na  ekonomski najpovoljniju ponudu trenutačno je malen te se nije moguće referirati na njih. Što se tiče uvaženih žalbenih postupaka, u 2016. njih 40% je uvaženo dok u 2017. prema novom zakonu taj postotak je veći i iznosi 56%. Važno je naglasiti bitnu ulogu Upravnog suda kao sastavnog dijela procesa javne nabave kroz ulogu koju ta institucija u završnom djelu pravne prakse kao kontrolor koji treba imati svoju ulogu.

U panel raspravi sudjelovali su gosp. Goran Matešić, predsjednik, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, gđa Nina Čulina, načelnica Sektora za unaprjeđenje sustava i međunarodnu suradnju, Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta, gđa Katarina Merčep, direktorica nabave, HEP (javni naručitelj) te gđa Tanja Pušelj Ostroški, članica Uprave, IN2 (ponuditelj). 
U raspravi je otvoren niz zanimljivih tema kao i nejasnoća kod postupaka javne nabave uz primjenu kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.

U samom početku primjene ekonomski najpovoljnije ponude dolazilo je do grešaka u pripremi dokumentacije, ali u kratkom vremenskom roku kvaliteta pripreme dokumentacije znatno je poboljšana ustvrdila je gđa Čulina.
 

Gđa Pušelj Ostroški podijelila je vlastita iskustva kao ponuditelj te navela kako je trenutačno proces kompliciran je se popunjava obrazac i dodatno predaje dokumentacija. Problem predstavljaju i natječaji kod kojih je cjenovni kriterij 90%, a kod ne cjenovnog (kvalitativnog) kriterija od 10% postavi se samo i isključivo rok isporuke.
Jedan od najčešćih pogrešaka kod javljanja na natječaje predstavljaju uvjeti sposobnosti koji se ne smiju koristiti kao kriteriji za određivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Primjerice, uvjet sposobnosti može biti minimalan broj stručnjaka unutar tima dok bi kriterij za određivanje ekonomski najpovoljnije ponude bile same karakteristike koje ti stručnjaci posjeduju. 

Gđa Merčep objasnila je kako je HEP koristio i druge kvalitativne kriterije kao što su životni vijek postrojenja, cijena energenata ili troškovi korištenja, prije samog stupanja na snagu ekonomski najpovoljnije ponude. Kod popunjavanja ESPD obrasca HEP traži popratnu dokumentaciju dokumentacija tek nakon što su odabrani potencijalni ponuditelji, kako je i predviđeno zakonom.

Na pitanje hoće li DKOM uspjeti održati prosjek od 30-40 dana za donošenje rješenja po žalbi uzimajući u obzir promjene u režimu javne nabave uslijed ZJN 2016 gosp. Matešić smatra da će biti u mogućnosti zadržati prosjek. Uvođenje e-nabave, e-oglasnika, e-ponude te e-žalbe trebale bi osigurati skraćivanje rokova i pojednostavljivanje procesa.

Gđa Čulina očekuje uvođenje e-oglasnika (povezivanje registara Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa te Narodnih novina) i e-žalbe (povezivanje Narodnih novina i DKOM-a) od 1. siječnja 2018. 

Gosp. Matijaca ukazao je na fenomen natječaja kod kojih se valjano popuni natječaj prema načelima ekonomski najpovoljnije ponude, ali na koje se prijavi samo jedan ponuditelj. 

Gđa Čulina potvrdila je kako se kod gotovo 40% natječaja javne nabave prijavljuje samo jedan ponuditelj.