Uloga izravnih inozemnih ulaganja u promjenjivoj globalnoj ekonomiji

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj organizirala je poslovni ručak u čijem je fokusu bila uloga izravnih inozemnih ulaganja u promjenjivoj globalnoj ekonomiji.

Glavno predavanje o općenitoj ulozi izravnih inozemnih ulaganja održao je Tomislav Čorak, principal u savjetodavnom društvu Boston Consulting Group.

Panel raspravu „Hrvatska kao investicijsko odredište – vrijeme za preokret?” moderirala je Eliana Čandrlić, a sudjelovali su ugledni gosti iz javnog i privatnog sektora: Tomislav Pokaz (Vlada Republike Hrvatske), Zdenko Lucić (Agencija za investicije i konkurentnost), Damir Zec (IBM Hrvatska) i Bojan Poljičak (Adecco).

U 2014. godini 10 % društava u Hrvatskoj bilo je u stranom vlasništvu s više od 50 % udjela. Imajući u vidu značajno prisustvo inozemnih tvrtki u hrvatskoj ekonomiji, njihov doprinos izvozu (37 %), prihod (23 %) i ulaganje (26 %) jasno govore o njihovoj visokoj produktivnosti kojom doprinose jačanju hrvatske ekonomske konkurentnosti.

Tijekom posljednja dva desetljeća države središnje i istočne Europe izgradile su svoj ekonomski razvoj na privlačenju „greenfield” investicija usmjerenih na izvoz u proizvodnji ili zajedničkim uslužnim industrijama, dok su hrvatske investicije većinom bile usmjerene ka netrgovinskom sektoru, dakle financijskim uslugama i trgovini te uvelike usmjerene prema ograničenoj lokalnoj potrošnji.

Danas se ulagači u države središnje i istočne Europe suočavaju s ozbiljnim manjkom novih potencijalnih zaposlenika određenih profila, vještina i znanja. Postojećim ulaganjima već je zaposlena većina dostupnih kandidata određenih profila, a dodatna potražnja u tim je uvjetima dovela do povećanja plaća i cijene rada tijekom prethodnih godina. Moguća dostupnost tih traženih profila zaposlenika jedan je od razloga povećanog zanimanja za Hrvatsku.

To je definitivno prilika za Hrvatsku, ali moramo razviti prepoznatljiv profil kao investicijsko odredište, prilagoditi svoj obrazovni sustav zahtjevima tržišta rada, razviti mapu ljudskih potencijala koja će ulagačima dopustiti pristup bazama podataka o znanju i kvalifikacijama (klasificiranu prema geografskoj lokaciji) te se kao nacija specijalizirati za razvoj kompetencija u određenim industrijama putem kojih će država postati prepoznatljivom.

Štoviše, Agencija za investicije i konkurentnost trebala bi dobiti odgovarajući proračun za promotivne aktivnosti u inozemstvu kako bi aktivno promovirala hrvatske investicijske prilike te pozicioniranje države kao investicijskog odredišta.

IBM-ovo ulaganje u globalni inovacijski centar u Hrvatskoj ilustrira da su ulaganja visokog profila moguća te da ih treba dodatno potaknuti.

Sudionici su se složili da se, uzimajući u obzir hrvatska ekonomska obilježja, trebamo usredotočiti na privlačenje ulaganja povezanih s ICT-om, istraživanjem i razvojem te s nišnom proizvodnjom. Hrvatska bi svoje napore trebala usmjeriti na sektore u kojima se tradicionalno dokazala uspješnom, na tim područjima temeljiti svoj rast te privlačiti dodatna strana ulaganja.

Aktualna politička stabilnost i ekonomski rast pozitivni su pokazatelji za investitore i treba zabilježiti da se Hrvatska polako vraća u predratno stanje, imajući u vidu vrijednost ulaganja. No ovoga puta struktura je usmjerena prema „greenfield” ulaganjima (proizvodnji usmjerenoj na izvoz i industriji usluga).