U Hrvatskoj, proizvođači i uvoznici fotonaponskih panela već nekoliko godina redovito plaćaju naknadu za gospodarenje električnim i elektroničkim otpadom (EE otpadom). Unatoč tome, infrastruktura za sakupljanje i obradu tog otpada još uvijek nije uspostavljena. Osim toga, investitori koji su se suočili s oštećenjima fotonaponskih modula morali su samostalno snositi troškove. Ova situacija postavlja pitanje opravdanosti plaćanja naknade.

Naknada za zbrinjavanje otpada od solarnih panela iznosi 0,30 eura po kilogramu što je višestruko veći iznos u odnosu na druge članice EU. Također, nametanje disproporcionalno visokih naknada za EE otpad u slučaju fotonaponskih modula nije utemeljeno na stvarnom udjelu EE otpada, što ima značajne negativne posljedice za sektor obnovljivih izvora energije, osobito u kontekstu razvoja solarne energije.

Za nastavak održivog razvoja sektora obnovljivih izvora energije, nužno je prilagoditi sustav naknada za EE otpad, uzimajući u obzir stvarne udjele reciklabilnih materijala u fotonaponskim panelima i omogućiti investitorima povoljnije uvjete za daljnje ulaganje u solarnu energiju. To bi također doprinijelo energetskoj neovisnosti Hrvatske, smanjilo troškove za krajnje korisnike te smanjilo administrativno opterećenje za investitore. Ova mjera bila bi usklađena s nacionalnim i europskim klimatskim ciljevima i potaknula postizanje ambicioznih klimatskih standarda.