Od uprave do digitalnog oblaka, upravljanje rizicima ističe se kao temelj dugoročne održivosti. U današnjem svijetu, obilježenom nestabilnošću okoliša, digitalnim prijetnjama i geopolitičkom neizvjesnošću, organizacije sve više usvajaju strateške savjetodavne pristupe koji rizik pretvaraju u priliku, umjesto da se oslanjaju isključivo na tradicionalno osiguranje.
Na međunarodnom poreznom planu, reforme poput OECD-ovog stupa II preoblikuju fiskalne krajolike, uvodeći globalni minimalni porez i zahtijevajući od multinacionalnih poduzeća da ispune nove standarde usklađenosti. Prijelazne mjere sigurne luke olakšavaju ovu promjenu i pružaju prijeko potrebnu jasnoću za globalno poslovanje.
Razvoj tehnologije dronova brzo nadmašuje pravne okvire, postavljajući nova regulatorna, etička i pitanja privatnosti diljem EU. Istodobno, umjetna inteligencija transformira nekretnine, poboljšavajući sve, od virtualnih usluga za klijente do prediktivne analize tržišta. Inteligentna obrada dokumenata, pokretana umjetnom inteligencijom, poboljšava operativnu učinkovitost u svim sektorima pojednostavljenjem tijeka rada s podacima i smanjenjem administrativnog opterećenja.
Hrvatski energetski sektor prolazi kroz značajan pomak prema obnovljivim izvorima energije, a geotermalna istraživanja nude održiva energetska rješenja 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Istovremeno, financijski krajobraz se širi kako bi podržao inovacije putem privatnog kapitala, rješavajući praznine koje tradicionalni bankarski sustavi često previđaju. Upravljanje podacima više nije ograničeno na IT odjele, već postaje zajednička odgovornost svih poslovnih funkcija, osiguravajući povjerenje, jasnoću i bolje donošenje odluka.
Ovo izdanje također istražuje promjene u hrvatskom pravnom i društvenom sustavu. Izmjene stranih zakona o radu odražavaju pomak prema uravnoteženju potražnje za radnom snagom s regulatornom učinkovitošću i ljudskim pravima. U području javne nabave, razvoj sudske prakse EU redefinira kako ponuditelji izvan EU mogu pristupiti prilikama, potičući ažuriranja nacionalnih propisa. U međuvremenu, učinci uporne inflacije potaknuli su djelovanje potrošača na lokalnoj razini i potaknuli intervenciju vlade, ističući potrebu za kolektivnom ekonomskom otpornošću.