Objava za medije - AmCham-ova konferencija „Porezna politika za rast gospodarstva“

Za oporavak i rast gospodarstva nužan nastavak poreznih ali i drugih reformi

„Kroz pet krugova poreznog i administrativnog rasterećenja u razdoblju od 1.siječnja 2017. do 1. siječnja 2021. ostvareni su određeni ciljevi poput prilagodljivosti, jednostavnosti, pravednosti i minimalnih administrativnih opterećenja. Ključni prioriteti za buduća razdoblja ostaju daljnje administrativno i porezno rasterećenje prvenstveno kako bi se potaknulo investiranje u poslovanje posebno u inovativne industrije kojima je cilj uvođenje inteligentnih i inovativnih rješenja u proizvodne procese te zadržavanje visoko obrazovane radne snage.“ rekao je gosp. Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave.

Nakon uvodnog obraćanja gosp. Kutleše uslijedila je panel rasprava na kojoj su uz gosp. Kutlešu sudjelovali i Josip Funda, glavni ekonomist, Svjetska banka, Stanko Kršlović, član Uprave, Philip Morris Zagreb i Helena Schmidt, partnerica, Odjel poreznog savjetovanja, Deloitte koji su među ostalim raspravljali o ulozi porezne politike u privlačenju inozemnih direktnih ulaganja, poticanju inovativnih industrija i održivog razvoja industrija, porezima u digitalno doba te primjerima dobre prakse drugih zemalja.

Helena Schmidt, partnerica, Odjel poreznog savjetovanja, Deloitte je kazala kako zadnjih pet godina svjedočimo polaganom smanjenju poreznih stopa u segmentu poreza na dobit i dohodak. Možemo reći kako se krećemo u dobrom smjeru, ali presporo, moramo gledati kakva je naša pozicija u okruženju, konkurentnost države, a ne uspoređivati se sami sa sobom od prije par godina. Nadalje, COVID-19 pandemija ukazala je na nužnosti daljnje digitalne i analitičke transformacije Porezne uprave, planiranih aktivnosti Porezne uprave i drugih relevantnih tijela u smislu sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza i povećanja učinkovitosti naplate poreza, ali i jačanja internih procesa i transparentnosti države kod oporezivanja, te standardizacije dokumentacije koju porezni obveznici moraju prikupljati za potrebe poreznih nadzora.

„Porezni sustav mora se kreirati na način da potiče inovacije i razvoj, inače će to napraviti netko drugi, a Hrvatska će po tom pitanju zaostati i svi oni benefiti koji bi se potencijalno mogli ostvariti bit će nepovratno izgubljeni,“ dodao je Stanko Kršlović, član Uprave, Philip Morris Zagreb

Unatoč visokoj neizvjesnosti hrvatsko gospodarstvo se oporavlja brže od očekivanja te bi u 2021. moglo rasti preko 6%. Očekuje se da će se visoke stope zadržati i narednih godina potpomognute izuzetno visokim priljevima sredstava iz europskih fondova. Međutim, kako bi se dugoročno povećala konkurentnost te potencijal rasta domaćeg gospodarstva potrebne su reforme, pri čemu su reforma pravosuđa i javne uprave te kontinuirano ulaganje u radnu snagu neusporedivo važnije od izmjena u poreznom sustavu, zaključio je Josip Funda, glavni ekonomist, Svjetska banka.